Preskoči na sadržaj
Bolnica MajaBOLNICA
Radiologija

Magnetna rezonanca sa kontrastom: kada je potreban, priprema i analize pre snimanja

Magnetna rezonanca sa kontrastom je MR pregled tokom kojeg se u venu na ruci ubrizgava kontrastno sredstvo, najčešće na bazi gadolinijuma, da bi se jasnije videli krvni sudovi, upale i promene u tkivu. Da li je kontrast potreban, odlučuju lekar koji upućuje i radiolog. Pre snimanja se najčešće proverava funkcija bubrega analizom kreatinina u krvi i eGFR. U Radiologiji Maja, u zgradi Bolnice Maja u Nišu, pregled se zakazuje na 018 530 530.

Magnetna rezonanca sa kontrastom: kada je potreban, priprema i analize pre snimanja

Šta je kontrast za magnetnu rezonancu?

Kontrast za magnetnu rezonancu je bistra tečnost koja se ubrizgava u venu. Najčešće se pravi na bazi gadolinijuma, metala koji je vezan u stabilan spoj kako bi ga telo lakše podnelo i izlučilo. Kada uđe u krvotok, kontrast privremeno menja signal tkiva na snimku. Delovi tela sa jačim protokom krvi, upalom ili izmenjenim tkivom tada se jasnije razlikuju od okoline.

Kontrast za magnetnu rezonancu nije isto što i jodni kontrast koji se daje kod skenera (MSCT). Zato je pri zakazivanju korisno reći o kom pregledu je reč i da li je ranije bilo reakcije na bilo koju vrstu kontrasta.

Magnetna rezonanca sa kontrastom ili bez: kada se daje kontrast?

Veliki broj MR pregleda radi se bez kontrasta. Kontrast se dodaje kada je potrebno da se bolje vidi prokrvljenost tkiva ili razlika između zdravog i izmenjenog tkiva. O tome odlučuju lekar koji upućuje na pregled i radiolog, u zavisnosti od regije i razloga snimanja. Najčešće situacije u kojima se kontrast razmatra su:

  • pregledi glave (mozga), hipofize i kičmene moždine
  • kontrole posle operacije, na primer posle operacije diska, kada treba razlikovati ožiljak od ponovne kile (hernije) diska
  • procena upalnih procesa i promena u mekim tkivima
  • pregledi dojki, prostate, jetre i drugih organa trbuha (abdomena) i male karlice, kada to predviđa plan snimanja
  • pojedini pregledi srca i krvnih sudova
  • kontrolni snimci kada je i raniji pregled rađen sa kontrastom, radi poređenja

Kontrast je deo plana snimanja koji pomaže da slika bude jasnija. Šta nalaz znači, objašnjava lekar.

Koje analize se rade pre snimanja: kreatinin i eGFR

Kontrast se iz organizma izlučuje uglavnom preko bubrega. Zato se pre pregleda najčešće proverava funkcija bubrega. Osnovna analiza je kreatinin u krvi. Iz vrednosti kreatinina, uz godine i pol, izračunava se eGFR, odnosno procenjena brzina kojom bubrezi filtriraju krv.

Koliko nalaz sme da bude star i od koga se traži, zavisi od pravila ustanove i procene lekara. Mnoge ustanove posebno traže svež nalaz od starijih osoba i od osoba sa šećernom bolešću, povišenim krvnim pritiskom ili poznatom bolešću bubrega. Kreatinin i eGFR nalaze se i u cenovniku laboratorije Bolnice Maja, pa je pri zakazivanju dobro pitati gde i kada je najlakše uraditi analizu.

Kada je eGFR u granicama koje lekar smatra bezbednim, pregled se radi po planu. Kod jako smanjene funkcije bubrega radiolog procenjuje da li je kontrast neophodan, da li treba izabrati drugo sredstvo ili uraditi pregled bez kontrasta. Razlog za ovaj oprez je retka, ali ozbiljna komplikacija koja se zove nefrogena sistemska fibroza. Opisana je uglavnom kod teške hronične bubrežne slabosti, kod osoba na dijalizi i kod naglog (akutnog) oštećenja bubrega, a uz sredstva koja se danas najčešće koriste javlja se izuzetno retko.

Kako se pripremiti za magnetnu rezonancu sa kontrastom?

Priprema za MR sa kontrastom slična je pripremi za običnu magnetnu rezonancu, uz nekoliko dodatnih koraka. Uputstvo za konkretan pregled dobijate pri zakazivanju.

  • Ponesite uput ili preporuku lekara, ako je imate, zatim nalaz kreatinina i eGFR i ranije snimke sa nalazima.
  • Napišite spisak lekova koje redovno uzimate. Redovnu terapiju ne prekidajte na svoju ruku, o tome odlučuje lekar.
  • Obavestite osoblje o ranijim reakcijama na kontrast, alergijama, astmi, bolesti bubrega, dijalizi, trudnoći ili dojenju.
  • Obavestite osoblje i o ugrađenim uređajima i metalu u telu, na primer o pejsmejkeru, insulinskoj pumpi, implantima ili metalnim delovima posle operacija.
  • Da li treba doći bez hrane, zavisi od vrste pregleda i pravila ustanove. Za neke preglede trbuha i za pregled u sedaciji najčešće se traži nekoliko sati bez hrane. Šta važi za vaš pregled, pitajte pri zakazivanju.
  • Ako lekar nije ograničio unos tečnosti, pijte vodu kao i obično, pre i posle pregleda.
  • Obucite udobnu odeću bez metalnih delova i dođite ranije, koliko vam kažu pri zakazivanju, najčešće oko 15 minuta, zbog prijave, upitnika i postavljanja kanile.

Kako se kontrast daje i kako izgleda snimanje?

Pre snimanja se u venu na ruci postavlja tanka plastična kanila. Prvi deo pregleda najčešće se snima bez kontrasta. Zatim se, prema planu radiologa, kontrast ubrizgava kroz kanilu i snimanje se nastavlja. Za vreme ubrizgavanja važno je ležati mirno, kao i tokom ostatka pregleda.

Većina ljudi tokom ubrizgavanja ne oseti ništa posebno. Neki osete prolaznu hladnoću na mestu uboda, a ređe kratak metalan ukus u ustima ili blagu mučninu. To najčešće prolazi za minut ili dva. Pregled sa kontrastom obično traje nešto duže od pregleda bez kontrasta, jer se snimaju serije pre i posle ubrizgavanja. Tačno trajanje zavisi od regije koja se snima.

Ako tokom pregleda osetite svrab, mučninu, otežano disanje ili bilo kakvu nelagodnost, bez odlaganja to recite osoblju, na način koji vam tehničar objasni pre početka snimanja.

Šta je normalno posle pregleda sa kontrastom?

Posle snimanja kanila se vadi, a mesto uboda se kratko pritisne. Mnoge ustanove traže da pacijent posle kontrasta ostane kratko u čekaonici radi praćenja, najčešće 15 do 30 minuta. Posle toga obično možete da se vratite uobičajenim obavezama, ishrani i vožnji. Izuzetak je pregled uz lek za smirenje ili sedaciju: tada kući idete sa pratiocem i najčešće ne vozite narednih 24 sata, prema uputstvu lekara. Normalno je da se kod pojedinih osoba javi:

  • blaga osetljivost ili mala modrica na mestu uboda
  • blaga glavobolja, mučnina ili vrtoglavica, koje brzo prolaze
  • češće mokrenje ako pijete više vode nego obično

Kod osoba sa urednom funkcijom bubrega kontrast se najvećim delom izluči mokraćom u toku prvog dana. Javite se lekaru ako se pojave osip, svrab, crvenilo ili jači bol i otok na mestu uboda, jer reakcija, iako retko, može da se pojavi i nekoliko sati kasnije. Ako se javi otežano disanje, otok lica, otok usana ili jaka slabost, hitno pozovite 194.

Kome je potreban poseban oprez?

Kontrast za magnetnu rezonancu većina ljudi dobro podnosi, a ozbiljne reakcije su retke. Ipak, u nekim situacijama radiolog pre pregleda posebno procenjuje korist i rizik, pa je važno da ih navedete unapred:

  • smanjena funkcija bubrega, naglo (akutno) oštećenje bubrega, dijaliza ili stanje posle transplantacije bubrega
  • ranija reakcija na kontrastno sredstvo, za magnetnu rezonancu ili za skener
  • astma i izražene alergije
  • trudnoća ili mogućnost trudnoće, jer se kontrast u trudnoći najčešće izbegava i daje se samo kada je neophodan
  • dojenje: prema stavu stručnih udruženja radiologa, dojenje se najčešće može nastaviti bez prekida. Majka koja želi dodatni oprez može sa lekarom da se dogovori o pauzi od 24 sata. Tada je dobro da mleko za bebu izmlaza unapred, a mleko izmlazano tokom pauze se baca.
  • deca: doza kontrasta se, kao i kod odraslih, određuje prema telesnoj težini, a pregled se planira sa radiologom i, ako je potrebna sedacija, sa anesteziologom

Ništa od navedenog ne znači automatski da pregled ne može da se uradi. Lekar može da prilagodi vrstu i dozu kontrasta, predloži pregled bez kontrasta ili drugu dijagnostičku metodu.

Zakazivanje u Radiologiji Maja u Nišu

Magnetna rezonanca radi se u Radiologiji Maja, u zgradi Bolnice Maja, na Vizantijskom bulevaru 39 u Nišu. Pregled se zakazuje na broj 018 530 530. Pri zakazivanju recite da je pregled sa kontrastom, koja regija se snima i da li već imate nalaz kreatinina i eGFR, kako biste dobili uputstvo o analizama, hrani i vremenu dolaska.

U cenovniku radiologije kontrast i priprema za pregled sa kontrastom su posebne stavke, pored cene samog MR pregleda. Cene tih stavki i analiza kreatinina i eGFR prikazane su u tabeli ispod teksta, prema cenovniku sajta. Cene pojedinačnih MR pregleda nalaze se u cenovniku radiologije.

Informacije u tekstu su opšteg karaktera i ne zamenjuju pregled lekara.

Česta pitanja

Koje su nuspojave kontrasta za magnetnu rezonancu i da li je štetan?

Kontrast za magnetnu rezonancu većina ljudi dobro podnosi i najčešće ne oseti ništa posebno. Moguće nuspojave su uglavnom blage i prolazne: hladnoća na mestu uboda, a ređe kratak metalan ukus u ustima, blaga mučnina ili glavobolja. Alergijske reakcije su retke i uglavnom blage, a ozbiljne su veoma retke. Poseban oprez potreban je kod teške ili naglo nastale bubrežne slabosti, kod osoba na dijalizi, u trudnoći i kod ranije reakcije na kontrast, pa lekar pre pregleda procenjuje korist i rizik.

Da li smem da jedem pre magnetne rezonance sa kontrastom?

Zavisi od vrste pregleda i pravila ustanove. Za pojedine preglede trbuha, na primer žučnih puteva ili creva, i za pregled u sedaciji najčešće se traži nekoliko sati bez hrane. Za preglede glave, kičme ili zglobova to u mnogim ustanovama nije potrebno, ali neke traže kraći post pre svakog pregleda sa kontrastom. Tačno uputstvo za hranu i vodu dobijate pri zakazivanju na 018 530 530.

Koliko važi nalaz kreatinina za magnetnu rezonancu i da li je potrebna urea?

Za pregled sa kontrastom najčešće se traži kreatinin u krvi, iz kojeg se izračunava eGFR, procena rada bubrega. Stručne smernice za procenu pre kontrasta koriste ove dve vrednosti, a pojedine ustanove uz njih traže i ureu. Ne postoji jedno pravilo o tome koliko nalaz važi. To zavisi od pravila radiologije, godina i opšteg zdravstvenog stanja, a kod osoba sa bolešću bubrega ili drugim hroničnim bolestima obično se traži svežiji nalaz. Koje analize se traže i koliko star nalaz se prihvata u Radiologiji Maja, proverite pri zakazivanju na 018 530 530.

Koliko traje magnetna rezonanca sa kontrastom?

Snimanje jedne regije orijentaciono traje 20 do 45 minuta, a pregled sa kontrastom obično nešto duže, jer se snimaju serije pre i posle ubrizgavanja. Ukupno vreme zavisi od regije i plana snimanja. Računajte i na vreme za prijavu, upitnik, postavljanje kanile i kratko praćenje posle pregleda.

Kako izbaciti kontrast iz organizma posle magnetne rezonance?

Kontrast se izlučuje sam, uglavnom preko bubrega, mokraćom. Kod urednog rada bubrega najveći deo izađe u toku prvog dana. Ako lekar nije ograničio unos tečnosti, pijte vodu kao i obično ili malo više. Posebna ishrana, čajevi ili preparati za čišćenje organizma od kontrasta nisu potrebni i ne treba ih uzimati bez saveta lekara.

Da li kontrast ostaje u telu?

Najveći deo kontrasta telo izluči. Istraživanja su pokazala da veoma male količine gadolinijuma mogu da ostanu u nekim tkivima, posebno posle više ponovljenih pregleda sa kontrastom. Kod osoba sa urednom funkcijom bubrega do sada nije dokazano da ti tragovi štete zdravlju. Radiolog to uzima u obzir kada odlučuje da li je kontrast potreban i koje sredstvo da izabere.

Magnetna rezonanca sa kontrastom ili bez: ko odlučuje?

O tome odlučuju lekar koji upućuje na pregled i radiolog, prema regiji i razlogu snimanja. Pregledi kičme i zglobova najčešće se rade bez kontrasta. Kontrast se češće razmatra kod pregleda glave, hipofize, dojki, jetre i prostate i kod nekih kontrola posle operacije. Ako na uputu ili preporuci ne piše da li je pregled sa kontrastom, recite to pri zakazivanju na 018 530 530.

Zakažite pregled: Radiologija

Informacije na sajtu nisu zamena za pregled. O lečenju odlučuje lekar posle pregleda.