
Doc. dr Milica Nestorović
specijalista opšte hirurgije, kolorektalna hirurgija i proktologija (subspecijalista onkologije)
Zakažite pregled kod doc. dr Milice NestorovićGastrointestinalna hirurgija u Bolnici Maja u Nišu obuhvata operacije organa za varenje: želuca, tankog i debelog creva, rektuma, jetre, žučne kese, žučnih puteva i pankreasa.

Među njima su operacije hijatalne hernije (kile na želucu) i ahalazije, resekcija debelog creva i zatvaranje stome. Zahvate izvode specijalisti opšte hirurgije sa užim oblastima hepatobilijarne i kolorektalne hirurgije. Deo operacija radi se i laparoskopski, a metodu bira hirurg prema nalazu. Prvi korak je pregled hirurga u Bolnici Maja, Vizantijski bulevar 39.
Operacija hijatalne hernije (kile na dijafragmi, u narodu kile na želucu), klasično ili laparoskopski. Najčešće se uz nju radi antirefluksna plastika (fundoplikacija): vrh želuca se obavija oko donjeg dela jednjaka, što smanjuje vraćanje kiseline u jednjak. Radi se i operacija ahalazije, stanja u kome se donji deo jednjaka ne opušta, pa hrana teško prelazi u želudac. Tada se presecaju mišići na prelazu jednjaka u želudac (miotomija).
Pročitajte više: Hijatalna hernija (želudačna kila) i ahalazija →Potpuno uklanjanje želuca (totalna gastrektomija) sa okolnim limfnim čvorovima, najčešće kod tumora želuca. Spoj želuca i tankog creva (gastroenteroanastomoza) kada je otežan prolaz hrane iz želuca u crevo. Resekcije dvanaestopalačnog i tankog creva, u zavisnosti od nalaza. Operacija tankog creva (resekcija tankog creva i dvanaestopalačnog creva) opisana je i na stranici operacije debelog creva.
Uklanjanje obolelog dela debelog creva (segmentna resekcija kolona), klasično ili laparoskopski, sa ručnim spojem creva ili spojem hirurškim spajalicama. Kada je potrebno, uklanja se celo debelo crevo (totalna kolektomija), a ponekad i rektum (proktokolektomija). Tada se tanko crevo spaja sa rektumom ili analnim kanalom ili se formira stoma. Operacija debelog creva ima svoju stranicu, sa delom o operaciji tankog creva.
Pročitajte više: Operacije debelog creva →Operacije završnog dela debelog creva: resekcije rektuma i rektosigme, klasično i laparoskopski. Kada je promena vrlo nisko, uklanjaju se rektum i analni kanal, uz trajnu stomu (abdominoperinealna amputacija). Tu su i operacije spuštanja rektuma (prolapsa), među kojima je laparoskopska rektopeksija. Obim operacije zavisi od nalaza. Prolaps rektuma (spuštanje rektuma) detaljno je opisan na stranici proktološke hirurgije.
Pročitajte više: Operacije rektuma →Formiranje stome (kolostome ili ileostome), najčešće privremene, kada spoj creva treba zaštititi dok zarasta ili kada crevo treba rasteretiti. Revizija stome kod komplikacija, kao što su suženje, ispadanje stome ili kila pored stome. Zatvaranje stome kada hirurg proceni da je spoj creva zarastao. Neke stome su trajne.
Pročitajte više: Stome: formiranje, revizija i zatvaranje →Laparoskopsko ili klasično uklanjanje žučne kese i operacije na žučnim putevima: vađenje kamena iz žučnog voda, privremena drenaža (T-dren), delimična resekcija žučnih puteva i spoj žučnih puteva sa crevom. Po potrebi se tokom operacije radi snimanje žučnih puteva (holangiografija). Kamen u žučnom vodu često se vadi i endoskopski (ERCP), bez operacije. Izbor zavisi od nalaza. Operacija žučnih puteva radi se uz operaciju žučne kese ili kao poseban zahvat, prema nalazu; laparoskopska operacija žučne kese ima svoju stranicu.
Pročitajte više: Žučna kesa i žučni putevi →Resekcije jetre kod cista i tumora, drenažne operacije kod komplikacija hroničnog zapaljenja pankreasa (na primer pseudociste ili proširenog kanala pankreasa), resekcija glave pankreasa, uklanjanje slezine (splenektomija) i uzimanje uzorka tkiva jetre ili pankreasa tokom operacije. Akutno zapaljenje pankreasa najčešće se leči bez operacije. U cenovniku su operacija jetre (resekcija jetre, segmentektomija ili resekcija ciste i proširena hepatektomija), operacija pankreasa (proksimalna resekcija i drenažne operacije) i operacija slezine (splenektomija).
Pregled trbušne duplje kamerom (eksplorativna laparoskopija) sa uzimanjem uzorka tkiva, kada snimci i analize ne daju jasan odgovor. Oslobađanje priraslica creva (adhezioliza) kada priraslice posle ranijih operacija izazivaju zastoj u prolazu creva ili tegobe. U cenovniku: dijagnostička (eksplorativna) laparoskopija sa biopsijom i operacija priraslica na crevima (adhezioliza), laparoskopski ili klasično. Punkcija ascitesa (paracenteza) opisana je na stranici opšte i abdominalne hirurgije.

specijalista opšte hirurgije, kolorektalna hirurgija i proktologija (subspecijalista onkologije)
Zakažite pregled kod doc. dr Milice Nestorović
specijalista opšte hirurgije, hepatobilijarna hirurgija
Zakažite pregled kod asist. dr sci. med. Marka Gmijovića
specijalista opšte hirurgije, kolorektalna hirurgija - proktologija
Zakažite pregled kod prim. dr Dragoslava Miljkovića
specijalista opšte hirurgije, kolorektalna hirurgija - proktologija
Zakažite pregled kod mr sci. med. dr Dragana MihajlovićaPregled se zakazuje telefonom.
Hirurg razgovara sa vama, pregleda vas i procenjuje nalaze.
Pre operacije se najčešće obavljaju preoperativni pregled hirurga i pregled anesteziologa, uz analize krvi i EKG.
Operacija se najčešće radi u opštoj anesteziji.
Pri otpustu dobijate otpusnu listu sa uputstvima o ishrani, nezi rane i fizičkoj aktivnosti.
Pregled se zakazuje telefonom. Na pregled ponesite postojeću dokumentaciju: nalaze, izveštaje sa gastroskopije ili kolonoskopije, snimke na CD-u, otpusne liste i spisak lekova koje redovno uzimate.
Hirurg razgovara sa vama, pregleda vas i procenjuje nalaze. Ako nešto nedostaje, upućuje vas na dodatne analize, snimanje ili endoskopiju. Zatim objašnjava da li je operacija potrebna, koju metodu predlaže, šta su mogući rizici i koje su druge mogućnosti lečenja.
Pre operacije se najčešće obavljaju preoperativni pregled hirurga i pregled anesteziologa, uz analize krvi i EKG. Hirurg i anesteziolog vam daju uputstvo o ishrani, lekovima koje uzimate i, kod operacija na debelom crevu, o pripremi creva. Lekove ne prekidajte na svoju ruku.
Operacija se najčešće radi u opštoj anesteziji. Posle operacije vas prate hirurg, anesteziolog i medicinske sestre. Dužina boravka zavisi od vrste operacije i toka oporavka, a okvirno trajanje hirurg navodi na pregledu.
Pri otpustu dobijate otpusnu listu sa uputstvima o ishrani, nezi rane i fizičkoj aktivnosti. Slede kontrolni pregled i, ako je potrebno, skidanje konaca ili kopči. Ako je uklonjeno tkivo poslato na patohistološki pregled, hirurg objašnjava nalaz i dogovara dalji plan. Ako posle otpusta dobijete povišenu temperaturu, jak ili sve jači bol u trbuhu, povraćanje, krvarenje, žutu prebojenost kože, crvenilo ili curenje iz rane, ili ako creva ili stoma prestanu da rade, javite se hirurgu bez odlaganja ili Hitnoj pomoći na 194.
Gastrointestinalna (digestivna) hirurgija je deo opšte hirurgije koji se bavi operacijama organa za varenje. To su jednjak i želudac, tanko i debelo crevo, rektum, jetra, žučna kesa sa žučnim putevima i pankreas. U Bolnici Maja iz ove oblasti rade se operacije želuca, tankog i debelog creva, rektuma, jetre, žučne kese, žučnih puteva i pankreasa, kao i operacije hijatalne hernije i ahalazije. Izvode ih specijalisti opšte hirurgije čije su uže oblasti hepatobilijarna hirurgija (jetra, žučni putevi, pankreas) i kolorektalna hirurgija (debelo crevo i rektum). Operacije kila trbušnog zida i slepog creva opisane su na stranici opšte i abdominalne hirurgije. Hemoroidi i druge bolesti analnog kanala opisani su na stranici proktološke hirurgije.
Operacija se u ovoj oblasti najčešće razmatra kod sledećih stanja:
Kod mnogih stanja operacija nije prvi izbor lečenja. Odluku donosi hirurg posle pregleda, na osnovu laboratorijskih nalaza, snimanja i endoskopije. Kod tumora lečenje, pored operacije, često obuhvata i onkološko lečenje. O tome se najčešće odlučuje na konzilijumu lekara više specijalnosti.
Klasična (otvorena) operacija radi se kroz rez na trbuhu. Laparoskopska operacija radi se kroz nekoliko malih rezova, kroz koje hirurg uvodi kameru i tanke instrumente. Posle laparoskopije su, u poređenju sa klasičnom operacijom, najčešće manji bol i manji ožiljci, a povratak svakodnevnim obavezama je brži. Ipak, laparoskopija nije pogodna za svakog pacijenta. Izbor zavisi od bolesti, ranijih operacija u trbuhu i opšteg zdravstvenog stanja. Ponekad hirurg tokom zahvata pređe sa laparoskopske na klasičnu operaciju, kada je to bezbednije. U cenovniku bolnice za više zahvata postoje obe varijante, na primer za žučnu kesu, debelo crevo i rektum.
Pre operacije su najčešće potrebne laboratorijske analize i snimanje trbuha: ultrazvuk, skener (MSCT) ili magnetna rezonanca. Laboratorija i Radiologija Maja rade na istoj adresi, na Vizantijskom bulevaru 39, pa se veći deo pregleda može uraditi na jednom mestu. Gastroskopija i kolonoskopija nalaze se u ponudi interne medicine Doma zdravlja Maja. Pre operacije anesteziolog procenjuje opšte stanje i dogovara vrstu anestezije. Velike operacije na organima za varenje najčešće se rade u opštoj anesteziji.
Gastrointestinalna hirurgija je deo opšte hirurgije koji se bavi operacijama organa za varenje: jednjaka, želuca, tankog i debelog creva, rektuma, jetre, žučne kese, žučnih puteva i pankreasa. U Bolnici Maja u Nišu iz ove oblasti rade se operacije želuca, creva, rektuma, jetre, žučne kese, žučnih puteva i pankreasa, kao i operacije hijatalne hernije i ahalazije. Izvode ih specijalisti opšte hirurgije sa užim oblastima hepatobilijarne i kolorektalne hirurgije.
Kod hijatalne hernije deo želuca prolazi kroz otvor na dijafragmi u grudni koš. Mala kila bez tegoba najčešće se ne operiše. Operacija se razmatra kada tegobe refluksa ne prolaze uz lečenje i promenu ishrane, kada je kila velika i daje tegobe ili kada postoje komplikacije, kao što su otežano gutanje, krvarenje sa slabokrvnošću ili uklještenje želuca. Odluku donosi hirurg posle pregleda i nalaza, najčešće gastroskopije i snimanja, a pre antirefluksne operacije često i merenja pritiska u jednjaku (manometrije).
Želudačna kila, ili kila na želucu, narodni je naziv za hijatalnu herniju: deo želuca prolazi kroz proširen otvor na dijafragmi u grudni koš. Mala kila bez tegoba najčešće se ne operiše, a operacija se razmatra kada tegobe refluksa ne prolaze uz lečenje ili postoje komplikacije. Detaljno je opisana na stranici operacije hijatalne hernije.
Oporavak zavisi od veličine kile, metode i opšteg stanja. Posle laparoskopske operacije povratak lakšim svakodnevnim obavezama najčešće je za dve do četiri nedelje, a posle klasične operacije oporavak traje duže. Prvih nedelja ishrana je tečna, pa kašasta, u manjim obrocima, i izbegava se teško podizanje. U prvim nedeljama su česti prolazno otežano gutanje i nadimanje. Ako gutanje postaje sve teže ili ne možete da progutate ni tečnost, javite se hirurgu. Tačan plan oporavka hirurg daje pri otpustu.
Kod resekcije debelog creva hirurg uklanja oboleli deo creva i spaja zdrave krajeve, ručno ili hirurškim spajalicama. Operacija se radi u opštoj anesteziji, klasično ili laparoskopski. Ponekad se pravi privremena stoma koja štiti spoj creva dok zarasta. Uklonjeno tkivo se šalje na patohistološki pregled, a nalaz hirurg objašnjava na kontroli.
Dužina boravka zavisi od vrste operacije, metode, opšteg stanja i toka oporavka. Posle laparoskopske operacije boravak je najčešće kraći nego posle klasične. Pacijent ide kući kada creva ponovo rade, kada može da jede i da se kreće i kada je bol pod kontrolom. Okvirno trajanje boravka hirurg navodi na pregledu.
Privremena stoma (kolostoma ili ileostoma) najčešće se zatvara posle nekoliko nedelja do nekoliko meseci, kada spoj creva zaraste i kada se završi eventualno dodatno lečenje. Pre zatvaranja hirurg proverava spoj creva pregledom i, najčešće, kontrastnim snimanjem ili endoskopijom. Zatvaranje petljaste stome najčešće je manja operacija od prve, a ponovno spajanje creva posle terminalne stome je veća operacija. Neke stome su trajne, o čemu hirurg razgovara sa pacijentom pre operacije.
Priprema creva je čišćenje debelog creva pre operacije ili endoskopskog pregleda. Najčešće obuhvata ishranu sa malo ostataka (bez semenki, ljuski i sirovog voća i povrća), tečnu ishranu dan pred zahvat i rastvor za čišćenje creva. Tačan režim zavisi od vrste operacije i zdravstvenog stanja, zato se priprema radi isključivo po uputstvu hirurga. Kod bolesti bubrega, srca ili šećerne bolesti priprema se prilagođava, pa je važno da lekar zna za njih. Za neke operacije priprema creva nije potrebna.
Ne. Izbor metode zavisi od bolesti, veličine promene, ranijih operacija u trbuhu i opšteg stanja. U poređenju sa klasičnom operacijom, laparoskopija najčešće znači manje rezove, manje bola posle operacije i brži povratak obavezama. Ponekad hirurg tokom laparoskopske operacije pređe na klasičnu, kada je to bezbednije za pacijenta. To nije neuspeh operacije, nego unapred predviđena mogućnost.
Kod operacija jednjaka, želuca, debelog creva i rektuma hirurg najčešće traži endoskopski nalaz: gastroskopiju za jednjak i želudac, a kolonoskopiju, kojom se pregleda celo debelo crevo, pre operacija debelog creva i rektuma. Ako pregled nije urađen, hirurg upućuje na njega kao deo pripreme. Gastroskopija i kolonoskopija nalaze se u ponudi interne medicine Doma zdravlja Maja.
Cene operacija hijatalne hernije, želuca, creva, jetre, pankreasa i žučnih puteva navedene su na ovoj stranici, uz svaku grupu zahvata, i u cenovniku opšte hirurgije Bolnice Maja. Za deo složenijih operacija cena je na upit. Konačnu cenu i šta ona obuhvata bolnica potvrđuje posle pregleda hirurga.
Usluge u okviru
Operacija debelog creva
Pročitajte više →
Usluge u okviru
Operacija hijatalne hernije
Pročitajte više →
Usluge u okviru
Operacija rektuma
Pročitajte više →
Usluge u okviru
Stoma: kolostoma i ileostoma
Pročitajte više →

Saveti
Privremena stoma: kolostoma, ileostoma i zatvaranje stome

Saveti
Želudačna (hijatalna) kila: šta je i kada se razmatra operacija
Informacije u tekstu su opšteg karaktera i ne zamenjuju pregled lekara.
Informacije na sajtu nisu zamena za pregled. O lečenju odlučuje lekar posle pregleda.