Analize pre operacije: koje se rade i kako se pripremiti
Koje analize su potrebne pre planirane operacije, određuje lekar. Najčešće su to kompletna krvna slika, testovi zgrušavanja krvi i osnovne biohemijske analize, a u zavisnosti od uzrasta, zdravlja i vrste zahvata i EKG ili pregled kod interniste. Krv se obično vadi ujutru, natašte, uz običnu vodu. Spisak analiza i koliko nalazi smeju da budu stari saznajete od hirurga na pregledu. Laboratorija radi analize, a nalaz tumači lekar.

Koje analize se najčešće rade pre operacije?
Spisak analiza nije isti za svakog pacijenta. Lekar ga određuje prema vrsti zahvata, vrsti anestezije, uzrastu i zdravlju pacijenta. Najčešće se traže:
- Kompletna krvna slika: meri broj crvenih i belih krvnih zrnaca i trombocita, kao i hemoglobin i hematokrit.
- Testovi zgrušavanja krvi: protrombinsko vreme (PT, INR) i APTT, a nekad i fibrinogen.
- Osnovne biohemijske analize: na primer glukoza (šećer u krvi), urea i kreatinin, a po proceni lekara i enzimi jetre i elektroliti.
- Krvna grupa i Rh faktor, kada ih lekar traži.
- Pregled urina, kada ga lekar traži.
Ovo je opšti pregled, a ne spisak za vaš zahvat. Kod nekih zahvata lekar traži manje analiza, a kod pacijenata sa hroničnim bolestima i dodatne. Zato sačekajte spisak koji dobijete na pregledu i uradite tačno ono što na njemu piše.
Zašto se analize rade pre operacije?
Analize pomažu hirurgu i anesteziologu da operaciju i anesteziju isplaniraju prema vašem zdravlju.
- Krvna slika može da ukaže na anemiju ili na znake infekcije i upale.
- Testovi zgrušavanja pokazuju koliko je vremena potrebno da se krv zgruša, što je važno za svaki hirurški zahvat.
- Urea i kreatinin govore o radu bubrega, a enzimi jetre o jetri.
- Glukoza pokazuje vrednost šećera u krvi.
Ako neki nalaz odstupa od očekivanog, to ne znači samo po sebi da operacije neće biti. Lekar tada odlučuje da li je potrebno analizu ponoviti, uraditi dodatni pregled ili prvo uvesti terapiju. Nalaz zato ne tumačite sami. Referentne vrednosti se razlikuju od laboratorije do laboratorije, a lekar nalaz gleda zajedno sa pregledom i vašim tegobama.
Ko određuje spisak analiza i kada ih uraditi?
Na pregledu lekar koji radi zahvat (hirurg, urolog ili ginekolog) objašnjava zahvat. Ako se odlučite za operaciju, dobijate spisak analiza i nalaza koje treba da donesete. Tada pitajte i koliko nalazi smeju da budu stari, jer se analize urađene previše unapred mogu tražiti ponovo.
Ako se zahvat radi u analgosedaciji, spinalnoj ili opštoj anesteziji, nalaze pregleda i anesteziolog. On vas pita za bolesti, terapiju, alergije i ranije anestezije i na osnovu svega predlaže vrstu anestezije.
Praktičan redosled:
- Prvo pregled kod lekara koji radi zahvat i spisak analiza.
- Zatim analize, u roku koji vam je lekar rekao.
- Na preoperativnom pregledu hirurg proverava nalaze.
- Ako neki nalaz nedostaje ili kasni, javite se bolnici pre dana prijema, a ne tek na prijemu.
Već na prvom pregledu recite ako uzimate lekove za razređivanje krvi.
Kako se pripremiti za vađenje krvi pre operacije?
Analize pre operacije se uglavnom rade iz jednog vađenja krvi, pa je najjednostavnije da dođete ujutru, natašte.
Dan pre analiza:
- Izbegavajte alkohol i masnu, tešku hranu.
- Izbegavajte težak fizički napor.
- Večerajte lagano.
Na dan analiza:
- Dođite natašte, najčešće 8 do 12 sati posle poslednjeg obroka.
- Pijte samo običnu vodu.
- Kafu, čaj, sokove i cigarete ostavite za posle vađenja krvi.
- Ponesite spisak analiza koji ste dobili od lekara i spisak lekova koje uzimate.
Redovnu terapiju ne prekidajte na svoju ruku zbog vađenja krvi. Osoblju laboratorije recite koje lekove i dodatke ishrani uzimate, jer neki mogu da utiču na rezultate. Ako koristite insulin ili tablete za šećer, jutarnju dozu unapred dogovorite sa lekarom, jer šećer pri gladovanju može previše da padne.
Detaljna uputstva o vodi, kafi i lekovima nalaze se u članku o pripremi za vađenje krvi, koji je povezan na dnu ove stranice.
Testovi zgrušavanja krvi i lekovi protiv zgrušavanja
Testovi zgrušavanja (PT, INR, APTT) rade se iz uzorka krvi iz vene. Za njih važi ista priprema: natašte, najmanje 8 sati bez hrane, uz običnu vodu. Dan ranije izbegavajte alkohol, masnu hranu i težak fizički napor.
Lekovi protiv zgrušavanja krvi direktno utiču na ove rezultate. Ako ih uzimate:
- Recite to osoblju laboratorije pre vađenja krvi i lekaru koji vas operiše.
- Ne prekidajte ih i ne menjajte dozu sami. Da li se i kada lek pre operacije prekida ili zamenjuje, određuje lekar.
- Lekar može da traži da se krv izvadi u određeno vreme u odnosu na poslednju dozu leka.
Recite i za dodatke ishrani i biljne preparate, uključujući one sa vitaminom K, jer i oni mogu da utiču na zgrušavanje krvi.
Kako se daje uzorak urina?
Ako je na spisku i pregled urina, najčešće se donosi prvi jutarnji urin, srednji mlaz, posle jutarnje higijene:
- Operite ruke i spoljašnji deo polnih organa.
- Prvi mlaz pustite u toalet.
- Srednji mlaz uhvatite u čistu posudu za urin.
- Posudu dobro zatvorite i uzorak donesite u laboratoriju što pre.
Ako lekar traži i urinokulturu, uzorak se daje u sterilnu posudu i pre početka uzimanja antibiotika. Ako već pijete antibiotik, recite to u laboratoriji i lekaru.
EKG, pregled interniste i snimanja
Pored laboratorijskih analiza, lekar može da traži i druge nalaze. U zavisnosti od uzrasta, zdravlja i vrste zahvata, to su najčešće EKG ili pregled kod interniste, a kod nekih zahvata i ultrazvuk ili drugo snimanje.
Ako se lečite od hronične bolesti, na primer bolesti srca, pluća ili štitne žlezde, ili od šećerne bolesti, ponesite i poslednji izveštaj svog specijaliste. Anesteziolog može da traži i novije mišljenje.
Laboratorija se nalazi u zgradi Bolnice Maja, na Vizantijskom bulevaru 39 u Nišu, a analize iz ovog teksta su u cenovniku laboratorije. Gde možete da uradite analize, EKG i snimanja za svoj zahvat, pitajte pri zakazivanju.
Šta uraditi sa nalazima?
Sve nalaze stavite u jednu fasciklu i ponesite ih na preoperativni pregled i na dan prijema:
- Laboratorijske nalaze, sve stranice.
- EKG i izveštaj interniste, ako su traženi.
- Snimke sa izveštajem, a snimke i na disku, ako ga imate.
- Ranije otpusne liste i izveštaje specijalista.
- Spisak lekova sa dozama i spisak alergija.
Ako na nalazu vidite vrednost označenu kao povišenu ili sniženu, ne menjajte terapiju sami i ne odlažite javljanje lekaru do dana operacije. Javite se bolnici i pitajte da li lekar treba da vidi nalaz ranije.
Šta još spakovati za dan prijema, pročitajte u članku o tome šta poneti u bolnicu na operaciju.
Informacije u tekstu su opšteg karaktera i ne zamenjuju pregled lekara.

